Početna SimptomiApneja u snu (OSA)

Apneja u snu (OSA)

Opstruktivna apneja u snu (OSA) je čest poremećaj u kojemu se gornji dišni put ponavlja zatvara ili sužava tijekom spavanja, uzrokujući prestanke disanja, pad saturacije kisika i fragmentaciju sna. Neliječena OSA nosi ozbiljne kardiovaskularne i metaboličke rizike.

4–9%

odrasle populacije

≥10 sek

trajanje apneje

AHI ≥5

dijagnostički prag

3×

češće u muškaraca

Procijenite rizik za OSA

STOP-BANG upitnik — 8 Da/Ne pitanja, rezultat za 2 minute. Prag ≥3 = visok rizik.

STOP-BANG upitnik

Procijenite dnevnu pospanost

Epworth skala pospanosti (ESS) — 8 situacija, prag ≥11 = patološka pospanost.

ESS upitnik

Što je opstruktivna apneja u snu?

Tijekom normalnog sna mišići gornjeg dišnog puta se relaksiraju, ali ostaju dovoljno tonični da održe prohodnost. U OSA, mišići se previše opuste, što dovodi do kolapsa mekih tkiva (meko nepce, uvula, korijen jezika, bočni zidovi ždrijela) i opstrukcije protoka zraka.

Svaka epizoda apneje (potpuni prestanak disanja ≥10 sekundi) ili hipopneje (djelomično smanjenje protoka ≥30% s padom saturacije ≥3–4%) uzrokuje mikro-buđenje mozga koje obnavlja mišićni tonus i disanje. Pacijent se obično ne sjeća ovih buđenja, ali ona fragmentiraju arhitekturu sna i onemogućuju duboke, restorativne faze sna.

Apneja-hipopneja indeks (AHI) — klasifikacija težine

AHI (epizode/sat)	Klasifikacija	Preporučena terapija
< 5	Normalno	Nema indikacije (ako nema simptoma)
5–14	Blaga OSA	Mandibularna naprava, pozicijska terapija, mršavljenje
15–29	Umjerena OSA	CPAP (prva linija), mandibularna naprava
≥ 30	Teška OSA	CPAP (obavezan), kirurgija ako CPAP nije toleriran

Simptomi i znakovi OSA

Noćni simptomi

•Glasno hrkanje (čuje se kroz zatvorena vrata)
•Opaženi prestanci disanja (partner/partnerica)
•Gušenje ili hvatanje zraka pri buđenju
•Česta buđenja (nocturia, noćno znojenje)
•Nemiran san, prevrtanje
•Noćna refluksna žgaravica

Dnevni simptomi

•Prekomjerna dnevna pospanost (ESS ≥11)
•Jutarnje glavobolje
•Suhoća usta i grla ujutro
•Smanjena koncentracija i pamćenje
•Razdražljivost, depresivno raspoloženje
•Smanjen libido, erektilna disfunkcija

Crvene zastavice — hitna evaluacija

!Epizode gušenja s buđenjem i paničnim osjećajem
!Prekomjerna pospanost za volanom (prometna opasnost)
!Noćne aritmije ili palpitacije
!Jutarnja hipertenzija otporna na terapiju
!Nedavni srčani infarkt ili moždani udar

Čimbenici rizika

Anatomski

•Devijacija nosnog septuma
•Hipertrofija turbinata
•Hipertrofija tonzila i adenoida
•Retrognacija (mala čeljust)
•Makroglosija (veliki jezik)
•Kratki, debeli vrat (>40 cm)

Sistemski

•Pretilost (BMI >35)
•Muški spol
•Dob >50 godina
•Menopauza
•Hipotireoza
•Akromegalija

Životni stil

•Alkohol (relaksira mišiće ždrijela)
•Sedativi i hipnotici
•Pušenje (upala sluznice)
•Spavanje na leđima
•Kasni obroci
•Kronična nazalna opstrukcija

Dijagnostički algoritam

Klinička procjena i probir

Anamneza simptoma, STOP-BANG upitnik (≥3 = visok rizik), Epworth skala pospanosti (ESS ≥11). Fizikalni pregled: BMI, opseg vrata, pregled nosa i ždrijela, Mallampati klasifikacija.

STOP-BANG upitnik

Polisomnografija (PSG) — zlatni standard

Noćno snimanje u laboratoriju za spavanje: EEG, EOG, EMG, EKG, pulsna oksimetrija, nosni termistor, torakalni i abdominalni pojasevi. Mjeri AHI, saturaciju O₂, arhitekturu sna i položaj tijela.

Ambulantna poligrafija (HSAT)

Home Sleep Apnea Test — prikladna za pacijente s visokim predtestnim rizikom za OSA bez komorbiditeta. Mjeri respiratorne parametre, ali ne i arhitekturu sna. Negativan rezultat ne isključuje OSA — potrebna PSG.

ORL pregled i endoskopija

Nazalna endoskopija za procjenu anatomskih uzroka (devijacija septuma, hipertrofija turbinata, polipi). Drug-induced sleep endoscopy (DISE) za prikaz mjesta opstrukcije u sediranog pacijenta — korisna za planiranje kirurgije.

Dijagnostičke metode

Mogućnosti liječenja

CPAP terapija — zlatni standard

Continuous Positive Airway Pressure

CPAP aparat generira kontinuirani pozitivni tlak zraka koji drži gornji dišni put otvoren poput "pneumatske udlage". Indiciran je za umjerenu i tešku OSA (AHI ≥15) te za blagu OSA s kardiovaskularnim komorbiditetima ili simptomima.

90–95%

Smanjenje AHI

u 2–4 tjedna

Poboljšanje ESS

2–3 mmHg

Sniženje tlaka

>4 h/noć

Adherencija

🦷

Mandibularna naprava (MAD)

Oralna naprava koja pomiče donju čeljust naprijed i drži jezik podalje od stražnjeg zida ždrijela. Indicirana za blagu/umjerenu OSA ili kao alternativa CPAP-u. Izrađuje je stomatolog.

Kada: Blaga–umjerena OSA, netolerancija CPAP-a

🛏️

Pozicijska terapija

Spavanje na boku umjesto na leđima može smanjiti AHI za 50% u pozicijskoj OSA. Posebni jastuci, prsluk s loptom ili vibracijski uređaji pomažu u održavanju bočnog položaja.

Kada: Pozicijska OSA (AHI na leđima ≥2× AHI na boku)

⚖️

Mršavljenje i promjena životnog stila

Gubitak 10% tjelesne težine može smanjiti AHI za 26%. Izbjegavanje alkohola i sedativa, prestanak pušenja i liječenje nazalne opstrukcije su važne mjere.

Kada: Svi pacijenti s OSA i BMI >25

⚡

Hipoglosalni neurostimulator

Implantabilni uređaj (Inspire) koji stimulira hipoglosalni živac i aktivira mišiće jezika. Indiciran za umjerenu/tešku OSA s netolerancijom CPAP-a i odgovarajućom anatomijom.

Kada: Umjerena–teška OSA, netolerancija CPAP-a

Kirurške opcije

Kirurgija je indicirana kada postoji jasna anatomska opstrukcija ili kada CPAP nije toleriran. Cilj je povećati promjer gornjeg dišnog puta i smanjiti AHI.

Zahvat	Ciljna anatomija	Uspješnost
Septoplastika	Devijacija nosnog septuma	Poboljšanje nosnog disanja, CPAP adherencija
Turbinoplastika	Hipertrofija donjih turbinata	Smanjenje nazalne opstrukcije
Tonzilektomija/Adenotomija	Hipertrofija tonzila (djeca)	Kurativna u djece s OSA
UPPP (uvulopalatoplastika)	Meko nepce, uvula, tonzile	50–60% smanjenje AHI
Genioglosalni napredak	Retrognacija, makroglosija	Dio multilevel kirurgije
Bimaksilarna osteotomija	Teška skeletna retrognacija	80–90% uspješnost

Septoplastika Turbinoplastika

Komplikacije neliječene OSA

❤️ Kardiovaskularne

•Hipertenzija (50% pacijenata s OSA)
•Fibrilacija atrija (2–4× veći rizik)
•Srčani infarkt (3× veći rizik)
•Moždani udar (2–3× veći rizik)

🩸 Metaboličke

•Inzulinska rezistencija i T2DM
•Metabolički sindrom
•Nealkoholna masna jetra
•Hiperlipidemia

🧠 Neuropsihijatrijske

•Kognitivni pad i demencija
•Depresija i anksioznost
•ADHD (posebno u djece)
•Prometne nesreće (7× veći rizik)

Povezani upitnici i alati

Chung 2008

STOP-BANG

Probir OSA — 8 Da/Ne pitanja

Ispuni

Johns 1991

ESS

Epworth skala pospanosti

Ispuni

Buysse 1989

PSQI

Pittsburgh kvaliteta sna

Ispuni

Često postavljana pitanja

Koliko je česta apneja u snu?

OSA pogađa procijenjenih 4–9% odrasle populacije, a smatra se da je značajan broj slučajeva nediagnosticiran. Češća je u muškaraca, pretilih osoba i starijih od 50 godina.

Može li apneja u snu biti opasna po život?

Neliječena OSA povećava rizik od hipertenzije, srčane aritmije (posebno fibrilacije atrija), srčanog infarkta, moždanog udara i prometnih nesreća zbog pospanosti za volanom. Dugoročno liječenje značajno smanjuje te rizike.

Kako se razlikuje apneja od hrkanja?

Hrkanje je zvuk koji nastaje vibriranjem mekih tkiva u grlu, ali bez potpunog prestanka disanja. Apneja podrazumijeva potpuni (apneja) ili djelomični (hipopneja) prestanak disanja ≥10 sekundi, praćen padom saturacije kisika i mikro-buđenjima.

Je li CPAP jedina opcija liječenja?

CPAP je zlatni standard za umjerenu i tešku OSA, ali postoje i alternative: mandibularna naprava (za blagu/umjerenu OSA), kirurška korekcija anatomskih uzroka (devijacija septuma, hipertrofija tonzila, UPPP), te u odabranih pacijenata hipoglosalni neurostimulator.

Može li mršavljenje izliječiti apneju?

Gubitak tjelesne težine može značajno smanjiti težinu OSA, a u nekim slučajevima dovesti do potpune remisije. Međutim, nije uvijek dovoljan sam po sebi, posebno kod anatomskih uzroka ili teške OSA.

Koliko traje polisomnografija?

Standardna polisomnografija (PSG) provodi se u laboratoriju za spavanje jednu noć (6–8 sati). Postoji i ambulantna varijanta (Home Sleep Apnea Test, HSAT) koja se provodi kod kuće i prikladna je za pacijente s visokim predtestnim rizikom za OSA.

Sumnjate na apneju u snu?

Ispunite STOP-BANG upitnik i Epworth skalu pospanosti, a zatim dogovorite konzultaciju s našim ORL specijalistom.

STOP-BANG upitnik Dogovori konzultaciju