Povećanje oštećenja nosnog septuma zbog upotrebe kokaina

Prema podacima Evropske agencije za droge (EUDA), kokain je, iza kanabisa, najčešće ilegalno korišćena droga u Evropi. Procjenjuje se da je oko 4,6 miliona odraslih Evropljana koristilo kokain u poslednjih 12 meseci. Njegova dostupnost raste, što donosi sve veće zdravstvene i društvene posledice.

U izveštaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o osobama lečenim zbog zloupotrebe psihoaktivnih supstanci napominje se znatan porast tretmana zbog kokaina kao primarne droge. Njegov udio u Hrvatskoj porastao je sa tri procenta 2020. na 5,2 procenta 2024.

Poznato je da neke od posledica upotrebe kokaina uključuju kardiovaskularne probleme i psihoijatrijske poremećaje. Ipak, poslednjih godina sve se više govori o porastu broja perforacija nosnog septuma. O toj temi razgovarali smo sa prim. dr. Marcelom Marjanovićem Kavanaghom, specijalistom otorinolaringologije i subspecijalistom plastične i rekonstruktivne hirurgije glave i vrata. On ističe da se takvi slučajevi sve češće vide u praksi.

– Djelomično je razlog i to što su tehnike napredovale i što su fiberendoskopi danas dostupniji, pa se promene otkrivaju lakše i ranije. Ali činjenica je da statistika u Evropi, uključujući Hrvatsku, pokazuje rast upotrebe kokaina. Iz toga razloga možemo očekivati i više komplikacija povezanih s tim, objašnjava prim. dr. Marjanović Kavanagh.

Kako kokain oštećuje nosnu sluznicu

Veza između kokaina i perforacija nosnog septuma poznata je dugo – kokain izaziva snažno sužavanje krvnih žila, to jest vazokonstrikciju. Upravo zbog ovog efekta, farmaceutski kokain se nekada koristio, a u nekim zdravstvenim sistemima koristi se i danas, kao lokalni anestetik u hirurgiji nosa. Na taj način efikasno smanjuje krvarenje i olakšava disanje.

– Problem nastaje kod dugotrajne i nekontrolisane upotrebe. Zbog kontinuiranog sužavanja krvnih sudova dolazi do lošeg snabdevanja tkiva krvlju i kiseonikom, dakle ishemije. Vremenom sluzničko i hrskavično tkivo nosa počinje da odumire i dolazi do perforacije nosnog septuma, pojašnjava lekar.

Prvi simptomi koji bi trebali alarmirati za posetu lekaru su učestalo krvarenje iz nosa, osećaj suvoće, bolne kraste i začepljenje koje ne prolazi.

Opasni aditivi kao dodatna pretnja

Dodatni problem danas predstavljaju različiti aditivi kojima se kokain meša kako bi se povećao obim na ilegalnom tržištu. Posebno se primećuje levamisol (lek koji se obično koristi u veterini protiv parazita), supstanca koja može izazvati ozbiljne autoimune reakcije i upalu krvnih sudova, odnosno vaskulitis.

– Tada više nije reč samo o vazokonstrikciji. Levamisol može izazvati lančanu autoimunu reakciju koja dodatno oštećuje krvne sudove i dovodi do nekroze, odnosno propadanja tkiva sluznice i hrskavice nosa. Ako se stanje ne leči, mogu nastati vrlo ozbiljna oštećenja, upozorava primarijus.

U najtežim slučajevima pojavljuju se velike rupe u nosnom septumu, oštećenje korena nosa, pa čak i promene na nepcu i spoljašnjem delu nosa.

– Ako neko povremeno koristi kokain, obično nastane manja perforacija. Ali ako osoba nastavi sa konzumacijom, stanje se stalno pogoršava, kaže lekar.

Traume i autoimune bolesti kao drugi uzroci

Pacijenti sa takvim problemima obično su mlađe osobe, najčešće u tridesetim godinama. Ipak, prim. dr. Marjanović Kavanagh napominje da kokain nije jedini uzrok perforacija nosnog septuma.

– Najčešći uzrok perforacija zapravo su traume, najčešće prethodne operacije nosa ili sinusa. Druga velika grupa su autoimune bolesti kao granulomatoza sa poliangitisom (ranije poznata kao Wegenerova granulomatoza), a zatim dolazi kokain, objašnjava on.

Razlike između uzroka ponekad se mogu razaznati već tokom kliničkog pregleda.

– Kod pacijenata koji koriste kokain često se vide izražene inflamatorne promene, kraste i opsežna oštećenja sluznice. Kada se vidi takva klinička slika, brzo postane jasno o čemu je reč. U diferencijalnoj dijagnozi ostaju samo ozbiljne bolesti poput tumora ili granulomatoznih zapaljenja, ističe on.

Lečenje i operacija

Kod takvih pacijenata operacija se ne radi odmah.

– Nos je često toliko oštećen da svaka intervencija u tom trenutku može prouzrokovati još veća oštećenja. Prvo se postavljaju tamponi, eventualne infekcije se leče i nastoji se smiriti inflamacija i povratiti osnovna funkcija nosa, objašnjava lekar.

Hirurška intervencija razmatra se samo nakon dužeg prekida upotrebe kokaina.

– Takvi pacijenti obično se ne operišu najmanje godinu dana od poslednje upotrebe kokaina. Nos mora biti potpuno smiren, bez krasti i bez aktivne inflamacije, jer kvalitet dotoka krvi u sluznicu ključan je za uspeh operacije. Ako krvni sudovi nisu zdravi, sve što uradite operativno može ponovo propasti, naglašava primarijus.

Dodaje da deo pacijenata uspe da prestane sa upotrebom i uspešno završi lečenje, ali mnogi od njih se nakon prve posete više ne vrate.

– Oni koji su motivisani obično uspeju da stabilizuju stanje, ali mnogi pacijenti jednostavno nestanu nakon prve posete, posebno oni sa težom kliničkom slikom, zaključuje prim. dr. Marcel Marjanović Kavanagh.

Izvor: Portal Zdravlje, 4. jun 2026. Autorka: Lana Tarić.